Financijska pismenost

Autor teksta: Vlatka Sakar, mag. oec.

U OVOM ĆETE TEKSTU SAZNATI:

  • što je financijska pismenost
  • zašto je važna za poslovno odlučivanje i vođenje
  • koje koristi od financijske kompetentnosti ima menadžer
  • koji se zadaci uspješnije obavljaju uz financijsku kompetentnost
  • komu su i koja znanja iz područja financija potrebna

SAŽETAK

Ne postoji niti jedna djelatnost koja u svojoj biti nema ekonomsku logiku i financijsku računicu; primijenjeno na poslovanje, to je efikasna upotreba ograničenih resursa i razlika između prihodovanog i uloženog. Sve ljudske aktivnosti imaju svoj matematički (ekonomski) odraz i stoga je nužno poznavanje zakonitosti koje vladaju u gospodarskim odnosima. Potrebno je da svi oni koji su uključeni u gospodarske aktivnosti, od onih koje rade u odjelu financija preko menadžera do članova uprave i nadzornih odbora, poznaju osnove financijskog poslovanja u užem ili širem kontekstu, da su financijski pismeni. Stoga je u ovom tekstu navedeno tumačenje sintagme financijska pismenost i zašto je ona važna menedžerima za poslovno vođenje i odlučivanje. Isto tako, opisane su koristi financijske pismenosti i identificirani su korisnici i potrebna znanja iz područja financija koja ti korisnici moraju usvojiti da bi bili što uspješniji u rješavanju dnevnih zadataka i postizanju ciljeva poslovanja.

KLJUČNE RIJEČI: nefinancijski menadžment, financijska pismenost, financijska kompetencija, menadžersko odlučivanje, vođenje i upravljanje, poslovni uspjeh, poslovni neuspjeh.

1. UVOD

U gospodarstvu se ne ponašaju uvijek svi kao da u svom poslovnom djelovanju primjenjuju ekonomsku logiku i financijsku računicu, iako je i jedno i drugo prirodno gospodarskom djelovanju. Stoga je neophodno da svi koji obavljaju gospodarske aktivnosti imaju ta znanja, širinom i dubinom primjerena zahtjevima svakog pojedinog radnog mjesta.

Nepoznavanje osnova financija i računovodstva može imati drastične posljedice i za korporaciju i za odgovornog pojedinca. Treba biti svjestan toga da sve košta i da prije ili kasnije sve dođe na naplatu. Upravo zbog toga treba raspolagati stanovitim fondom ekonomskih znanja, čak i u slučaju kad to nije u opisu radnog mjesta. Izjave kao “to ne spada u domenu moga rada” ne mogu biti opravdane. U svim djelatnostima nešto se stvara i razmjenjuje. Uspješnog stvaranja i razmjene nema bez ekonomske logike i financijske računice. To znači da su ekonomska znanja nužna svima.

Birokratski pristup utkan u svakodnevno poslovanje državne uprave upravo ima korijene u potpunom nepoznavanju i ignoriranju ekonomske logike i financijske računice. Propisi se doživljavaju kao da su sami sebi svrha, primjenjuju se na način izrazito protivan interesima društva i rezultati su porazni. Kad bi državni činovnici poznavali makar samo osnove ekonomskih procesa i zdrave ekonomske logike, sigurno bi njihovo postupanje bilo bitno elastičnije, jer bi bili svjesni štetnosti svojih postupaka.

2. ZAŠTO JE VAŽNA FINANCIJSKA PISMENOST U POSLOVNOM ODLUČIVANJU NEFINANCIJSKIH MENADŽERA

Financijski menadžment je važan aspekt svakog uspješnog pothvata. Maksimiranje profita ili bogatstva dioničara i udjeličara glavni su ciljevi/zadaci (concerns) svakog društva, a njihovo ostvarenje ovisi o kvalitetnim financijskim odlukama. Takve odluke vrlo često donose osobe nefinancijskog obrazovanja, s manjkavim kompetencijama financijske pismenosti. Da je tome tako potvrđuju i neka istraživanja. Rezultati istraživanja o financijskoj osviještenosti nefinancijskih menadžera u SAD-u su porazni – 62% ih ne razumije osnovne financijske pojmove potrebne za korektno komuniciranje unutar organizacije, odnosno nisu u stanju korektno interpretirati računovodstvene i druge poslovne podatke financijskog karaktera koji su im potpora za kvalitetno odlučivanje. Ne razumiju npr. razliku između dobiti i gotovine kao ni ostale bitne ekonomske kategorije. Istraživanja provedena u srednjoj Europi njemačkog govornog područja (Austrija, Njemačka i Švicarska) pokazuju da ispitanici – visokoobrazovane osobe iz svijeta biznisa – u 85% slučajeva ne razumiju niti elementarne ekonomske pojmove.

Najveći je broj pravnih i fizičkih osoba propao prvenstveno zbog nekompetentnih financijskih odluka vezanih uz upravljanje sredstvima, zbog interne kontrole društva, financiranja poslovanja, nastavka neprofitabilnih aktivnosti, neadekvatnih informacija (povijesnih i projiciranih).

Financijska kompetencija prije nije bila takav imperativ kao danas. Danas se posluje unutar globalnog tržišta i međunarodna razmjena iz dana u dan raste. U uvjetima sve kompetitivnijeg tržišta, globalizacije i snažnog razvoja tehnologije, konkurenciji je lakše uključiti se u određenu djelatnost. Sve je teže biti uspješan na “stari način”. Sve je teže pronaći dobar proizvod i godinama uživati u njegovim rezultatima bez upada konkurencije. Dakle što je bilo dovoljno dobro ranije, više nije dovoljno dobro za novo doba. U posljednjih 20-ak godina poduzetničke su se mogućnosti višestruko uvećale, ali i rizik propasti izrazito je velik.

Uočeno je da financije i računovodstvo imaju znatno širi i veći utjecaj na sve veći broj poslovnih sustava nego prije. U 2000. godini, godini velikih financijskih skandala, pokazalo se da financijska nekompetencija ili nepažnja ili čak nepoštenje mogu izbrisati dugogodišnje napore tisuća lojalnih i marljivih zaposlenika. Uočeno je da u novonastalim otežanim uvjetima poslovanja poznavanje osnova ekonomije (financija i računovodstva) dobiva na značenju. Važnost financijskog izvještavanja je sve veća, veća nego ikada prije. Uprava, direktori, menadžeri trebaju znati ne samo iščitavati nego i razumjeti i povezivati više informacija. To znači uroniti dublje u izvještaje koje su primali godinama, dublje nego ikada prije. Trebaju razumjeti i znati terminologiju i računovodstvene metode sastavljanja izvještaja koje su prije uzimali “zdravo za gotovo”. Izvršni direktori trebaju biti svjesni što njihovi ljudi rade, jer više neće moći uvjerljivo reći da oni to nisu znali. Osnivači, dioničari, poduzetnici i menadžeri svih razina više se ne mogu u potpunosti oslanjati na računovođe od kojih očekuju da “sve srede”, očiste knjige, produciraju završni račun koji će oni samo potpisati. Danas nije dovoljno “baciti pogled” na račun dobiti i gubitka, uočiti dobit, a ostalo ignorirati. Menadžeri svih razina, u velikim i malim društvima, morat će razumjeti pravila računovodstva kao i granice do kojih mogu ići kako bi izbjegli nevolje zbog agresivnog postizanja ciljeva.

Upravo u ovim kriznim vremenima gospodarstvo vapi za stručnjacima koji su, osim što imaju tehnička i usko specijalistička znanja, i ekonomski i financijski pismeni tj. poduzetnički razmišljaju. U uvjetima globalizacije osnovna ekonomska znanja su jedna od najvažnijih kompetencija zaposlenika i menadžera nefinancijske struke. Mnoge međunarodne kompanije forsiraju ekonomsko obrazovanje neekonomskih stručnjaka.

U mnogim internacionalnim koncernima menadžeri i potencijalni menadžeri, ali i nefinancijaši, kao što su to tehnički stručnjaci ili pravnici, moraju imati osnovna ekonomska znanja (betriebswirtschafliches Basiswissen). Oni koji teže za menadžerskim pozicijama teško će u tome uspjeti i opstati ako nemaju financijsku kompetenciju. Pri zapošljavanju su ekonomska osviještenost i osnovna ekonomska znanja visoko na ljestvici poželjnih kompetencija nefinancijskih struka kod poslodavaca.

3. SITUACIJE U KOJIMA SE TRAŽI FINANCIJSKA KOMPETENCIJA OD MENADŽERA NEFINANCIJAŠA

Vrlo vjerojatno ćete se, kao menadžer odgovoran za neki odjel, funkciju, projekt, kad-tad morati susresti s brojkama, odnosno financijskom stranom poslovanja. Vrlo vjerojatno ćete se naći u situaciji da:

• morate analizirati financijske izvještaje, vlastite ili poslovnih partnera
• vaš nadređeni ili voditelj od vas očekuje postizanje zadanih ciljeva, sposobnost budžetiranja (projekta, odjela), praćenje ostvarenja i prezentaciju rezultata
• na sastancima trebate razgovarati/diskutirati o utjecaju budžeta svog odjela na druge odjele
• trebate pratiti financijski aspekt projekata koje vodite
• odgovarate na pitanja osoblja koje vodite o financijskim i računovodstvenim aspektima. Vaši podređeni će od vas očekivati upute vezane za financijsku problematiku npr. budžetiranje i neke financijske odluke
• morate komunicirati s financijašima, davati upute što i kakve izvještaje, podatke treba vaš odjel ili funkcija
• trebate šefu, nadređenima, osoblju, upravi ili čak vanjskim partnerima, potencijalnim ulagačima, financijskim institucijama, prezentirati financijske implikacije rezultata koje ste postigli na svom području, kao i očekivanja budućih rezultata.

Vaša budućnost i napredovanje ovisit će o tome možete li raditi razumno dobro, ali ne možete ako u dovoljnoj mjeri ne znate računovodstvo i financije. Ne trebate znati detalje računovodstvenog procesa, ali trebate znati što možete tražiti, kao i interpretirati dobivene podatke.

U mnogim društvima menadžeri nastoje odluke vezane uz (područje) računovodstvo i financije prepustiti specijalistima – financijašima. Ali sve više se uviđa da takva nastojanja imaju ograničen domet te da sami menadžeri moraju imati osnovna ekonomska znanja/financijske kompetencije u donošenju svakodnevnih poslovnih odluka.

Ljudi s ograničenim razumijevanjem financija i računovodstva u opasnosti su donositi brze (pogrešne) zaključke o informacijama prezentiranim u financijskim izvještajima.

4. KOJA SU ZNANJA IZ FINANCIJA POTREBNA ZA DONOŠENJE KVALITETNIH POSLOVNIH ODLUKA

Financije su jezik posla i ako ste u njemu, uputno je savladati koncepte, terminologiju, logiku. Ne morate pohađati semestre i semestre edukacije na kojima se računovodstvo uči u detalje. To je vremenski zahtjevno i nepotrebno. Nefinancijski menadžeri trebaju naučiti koristiti se uracima koji proizlaze iz računovodstvenog odjela, kao i znati ih zahtijevati. Nefinancijski menadžeri ne trebaju znati detaljno računovodstveni proces, već trebaju razumjeti njegove osnove kako bi se produkti računovodstva – financijski izvještaji – efikasno koristili u svrhu donošenja zdravih menadžerskih poslovnih odluka.

Nefinancijski menadžeri će stjecanjem kompetencije financijske pismenosti:

• razumjeti kako njihove odluke utječu na ukupne financijske rezultate (odjela, tima)
• doprinijeti financijskim rezultatima, ukupnim/odjela/tima
• biti u stanju efikasno komunicirati s onima koji stvari izvršavaju i s onima koji kontroliraju financijski rezultat poslovanja
• razumjeti značajke ključnih financijskih dokumenata kao što su bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tijekovima, bilješke, načela
• shvatiti važnost i razlike između dobiti i novčanog tijeka
• znati kako postići uravnoteženu financijsku strukturu, odnosno znati pažljivo i odgovorno odlučiti o izvorima financiranja i faktorima koji utječu na cijenu kapitala
• učinkovito alocirati raspoložive resurse
• provoditi uvjerljivu i kvalitetnu kontrolu upravljanja i planiranja budućih aktivnosti
• kompetentno upravljati novčanim tijekovima
• pravedno nagrađivati one koji su u poslovanje investirali – povrat na uloženi kapital
• razumjeti najčešće i najvažnije financijske pokazatelje
• nuditi opcije za poboljšanje financijskog rezultata
• znati nekoliko metoda budžetiranja i kada koristiti koju metodu, znati elemente neophodne za pripremu budžeta
• znati analizirati i uspoređivati financijsku informaciju
• definirati ključne računovodstvene koncepte
• razumjeti vremensku vrijednost novca.

5. KOMU SU I KOJA ZNANJA IZ PODRUČJA FINANCIJA POTREBNA

To su svi oni kojima su za što uspješnije rješavanje dodijeljenih poslova i zadataka ta znanja neophodna podrška.

Menadžer u velikom društvu se na bilo kojoj nefinancijskoj poziciji bez razumijevanja te terminologije osjeća nesigurno, jer ne možeš ravnopravno sudjelovati u razgovorima o financijskim izvještajima.
Često se događa da menadžeri dobiju kvartalno izvješće i uopće ga ne razumiju. Isto tako, ponekad treba tražiti neke podatke, a da bi to mogao, treba razumjeti o čemu je riječ.
Voditelji projekata trebaju razumjeti implikacije svojih odluka, financijske podatke, proces budžetiranja, usporedbe.
Prodajno osoblje i menadžeri prodaje trebaju biti svjesni na koji način plaćanje ili neplaćanje kupaca utječe na konačni financijski rezultat društva (rezervacije ili umanjenje imovine, princip opreznosti), kako utvrditi tržišno prihvatljivu cijenu, kako budžetirati aktivnosti, kako pratiti kvalitetu kupaca.
Oni koji pripremaju ponude za javne natječaje mogu uvidom u financijska izvješća konkurenata jednostavno saznati koliko ta društva zadovoljavaju uvjete natječaja u smislu pozitivne bilance.
Informatičari koji sudjeluju u implementaciji poslovnih sustava, između ostalog i financijsko-računovodstvenog modula, trebaju imati prilično duboka i dobra znanja iz računovodstva i financija da bi mogli komunicirati s korisnicima, što je često problem.

Osobe iz odjela upravljanja ljudskim resursima trebaju znati koje su implikacije troškova osoblja koje planiraju (budžetiraju) na ukupni poslovni rezultat.

Odvjetnici i suci, ako su financijski pismeni bolje razumiju problem. Nedavno je jedan odvjetnik u sudnici uporno dokazivao da je društvo o kojem se radilo prezaduženo. Međutim društvo je bilo sve prije nego prezaduženo, ali mu je likvidnost bila loša. Ovo su bazične stvari za koje nema razloga da ih odvjetnici i suci ne savladaju.

Javni bilježnici zahvaljujući financijskoj pismenosti s više razumijevanja prisustvuju skupštinama na kojima se raspravlja o financijskim izvještajima, jer razumiju o čemu je riječ.

Pravnici u društvima trebaju biti svjesni učinaka pravnih postupaka ili pravne situacije na financijski rezultat poslovanja npr. potencijalne obveze i sudske sporove te rezervacije vezane uz to.

Zamislimo situaciju u kojoj je poduzetnik/menadžer nefinancijaš (u društvu s 35 zaposlenih).
Razgovore s bankom obavlja osobno, a bez potrebnih znanja iz financija neravnopravan je sugovornik, pa nailazi na niz poteškoća u sporazumijevanju s bankom vezano uz financijski aspekt projekata koje banka financira. Ne želi u potpunosti ovisiti o banci, poreznom savjetniku, knjigovođi, želi imati stvari u svojim rukama. Zaposlili su stručne tehnički visoko obrazovane stručnjake iz neprivatiziranih društava. Radeći u tim društvima, te osobe nisu znale ništa o financijama, o učinku svog posla, plaće, troškova na ukupni rezultat. Plaća je stizala bez obzira na troškove, učinkovitost itd. Međutim nakon prelaska u drugu tvrtku, bilo je nužno steći osnovna znanja iz financija i početi ekonomski razmišljati kako bi donosili kvalitetne odluke s aspekta ukupnog poslovanja.
Osnovna znanja iz financija potrebna su kod naručivanja, plaćanja, investiranja, praćenja novčanog tijeka, čitanja financijskih izvještaja.

Poslovno planiranje, budžetiranje te izrada gotovinskog budžeta velik su problem našeg gospodarstva. Vrlo je malen broj hrvatskih gospodarskih organizacija s razvijenim procesom kvalitetnog planiranja i budžetiranja. Čak i neka veća društva su tek nedavno uvela izradu gotovinskog budžeta. Nedavne propasti nekih društava, donedavno zvijezda naše ekonomije, mogle su se izbjeći dobrim planiranjem.

6. NEKI PRIMJERI POSLJEDICA FINANCIJSKE NEKOMPETENTNOSTI MENADŽERA

Brojni su primjeri u našoj hrvatskoj praksi u kojima je nedovoljno poznavanje financija poduzetnika, nefinancijskih menadžera, direktora i voditelja te njihovo oslanjanje na specijalizirane odjele/osobe imalo pogubne posljedice.
Navodimo primjer nefinancijskog člana uprave (tehnički obrazovan, imenovan na najvišu funkciju u društvu) koji je kao odgovorna osoba potpisivao dokumente proizašle iz odjela financija i računovodstva pa tako i financijske izvještaje. Nakon izvjesnog vremena ustanovilo se da su izvještaji neistiniti i protiv direktora kao odgovorne osobe pokrenut je kazneni postupak.

Drugi je primjer građevinara koji se pri donošenju financijskih odluka pouzdao u izvještaje koje mu je pripremala osoba zadužena za administrativne poslove, a na osnovi knjigovodstvenih podataka eksternog računovodstvenog servisa. Predočene informacije često su bile pogrešne u mnogim aspektima i dovele su do pogrešnih poslovnih odluka i u konačnosti do stečaja društva.

Treći je primjer poduzetnika – osnivača koji je izradu godišnjih izvještaja (financijskog i poreznih) u potpunosti prepustio eksternom knjigovodstvenom servisu. Porezni je izvještaj sadržavao krupnu pogrešku koja je dovela do velikih komplikacija s poreznom upravom i do velikog iznosa naknadno plaćenog poreza i kamata. Knjigovodstveno praćenje nastale situacije okončano je uspješno tek kada se vlasnik potrudio shvatiti o čemu se zapravo radi i koja su moguća rješenja.

PREPORUČENA LITERATURA

http://www.pametnakuna.hr/na-poslu/zasto-su-osnove-financija-i-racunovodstva-vazne
www.ebcl.at
www.ebcl.de
Wagner, K.: Finance for Non-Financial Managers, McGraw Hill, 2005.
Cooke, R. A.: Finance for Non-Financial Managers, McGraw Hill
Siciliano, G.: Finance for the Non-Financial Manager, McGraw Hill, 2003.
http://www.mindtools.com/pages/article/newCDV_45.htm